DA LI SU MLEKO I KALCIJUM DOBRI ZA KOSTI? – Dr Briffa

Ako bih pokušao ukratko sažeti ono što ja smatram dobrim prehrambenim savjetom, kazao bih: „Jedite kao špiljski čovjek“. Zamisao je u tome da pokušate oponašati prehranu na kojoj smo mi kao vrsta evoluirali i na koju smo najbolje prilagođeni. Mislim da postoji mnogo studija koje snažno podupiru to kao put kojim treba ići. Iako cijenim to da će biti onih koji odbacuju ideju o prvobitnoj prehrani na temelju neispravnih paradigmi(po mom mišljenju) da su zasićene masnoće loše, a žitarice dobre. Ovdje još jednu anomaliju predstavljaju mliječni proizvodi. Čini se da su dosta nedavno (prije oko 5000 god.) dodani prehrani, tako da u teorji nisu toliko važni za zdravlje. Mnogi prehrambeni komentatori nam ipak govore da su suštinski važni za naše kosti.
Ali, zapisi u kostima starim više od 10.000 godina pokazuju da su kosti bile dobrog zdravlja. Kako smo uspjeli preživjeti više od 2 milijuna godina bez kravljeg mlijeka, a da ga sad  odjednom trebamo? Možda zato što ga uopće ne trebamo. Odlučio sam ponovno preispitati neka istraživanja u ovom području nedavno. Pronašao sam dosta nedavnih meta-analiza (gomilanje sličnih studija) koje su tražile vezu između konzumacije mlijeka i rizika od prijeloma kuka [1]. Usput, mislim da je rizik od lomova puno bolji kriterij za procjenu vrijednosti mliječnih proizvoda nego što je gustoća kostiju. Navodno je čitav smisao imanja gustih kostiju spriječavanje prijeloma, tako da ima smisla to ispitati (a ne koštani denzitet). Ni kod žena ni kod muškaraca nije utvrđena nikakva veza između konzumacije mlijeka i rizika od lomova (veća potrošnja mlijeka nije bila povezana sa smanjenim rizikom od prijeloma kuka).
U jednoj drugoj meta-analizi, ista grupa istraživača je promatrala odnos između unosa kalcija i prijeloma kuka [2]. Rezultati su bili isti – nema smanjenog rizika od lomova povezanog sa višim unosom kalcija. Ova druga meta-analiza također je promatrala interventne studije u kojima su pojedinci tretirani kalcijem. Takve vrste studija potkopavaju epidemiološke studije o kojima smo raspravljali do sada,  u tome da u stvari one mogu dokazati “uzročnost”, tj. da, recimo kalcij uzrokuje manje lomova. Gledajući na četiri pokusa u kojima je specifićno rizik od prijeloma kuka procjenjivan, ispostavilo se da oni koji uzimaju kalcij (u usporedbi sa placebom) imaju za 64 posto povećan rizik od lomova. Oh. Možda sve ovo s mlijekom i kalcijem, naposlijetku, baš i nije tako dobra ideja.

Jesu li MLIJEKO I KALCIJ dobri za kosti???
http://matrixworld-hr.com/2011/08/29/mlijeko-kalcij/


ISTINA O MLEKU
 

HRT Dnevnik2. – Prilog o mlijeku

GRUPA – Rak i druge prividno neizlečive bolesti, izlečive prirodnim putem

 
 
IZLECENJE RAKA SAMO ZA 3 MINUTA-GREGG BRADEN!!!

POUCNA PRICICA

Nedavno sam od Stephena Glenna čuo priču o slavnom naučniku iz područja medicine. Neki ga je novinar upitao zašto je on toliko kreativniji od prosečnih osoba. Šta ga je to toliko uzdiglo od svih drugih? Odgovorio je da je, po njegovom mišljenju, uzrok tome događaj u njegovoj drugoj godini. Pokušavao je da dohvati bocu mleka iz frižidera, ali je bila klizava, pa mu je ispala, a sve se mleko prolilo po podu. Čitavo more mleka! Kada je mama ušla u kuhinju, umesto da viče ili ga kazni, samo je kazala: “Roberte, kakav si veliki i prekrasan nered napravio! No, šteta je već učinjena. Želiš li da se poigraš u mleku pre no što ga počistimo?” To je i učinio. Nakon nekoliko minuta mama je kazala: “Znaš, Roberte, svaki put kada učiniš ovakav nered, moraš ga i počistiti i sve vratiti kako je i bilo. Šta misliš da sada to učinimo? Uzećemo sunđer, peškir ili krpu. Šta bi ti najviše voleo?” On je odabrao sunđer, pa su zajedno počistili nered. Mama je zatim rekla: “Znaš, ovo što smo videli je propali pokušaj nošenja velike boce mleka dvema malenim ručicama. Hajdemo sada u dvorište da napunimo bocu vodom i da vidimo da li možeš da otkriješ način nošenja bez prolivanja.” Maleni je dečak naučio da je to moguće ukoliko obema rukama uhvati bocu pri vrhu. Kakva divna lekcija! Naučnik je dodao da je u tom trenutku shvatio da se ne treba bojati grešaka. Baš suprotno tome, naučio je da su greške samo dobra prilika za saznavanje nečega novog. To je i suština naučnih eksperimenata. Čak i ukoliko eksperiment “ne radi”, obično možemo naučiti nešto vredno iz njega.

„Pasterizacijom se uništavaju sve hranljive vrednosti mleka i njegova prirodna zaštita od patogena. Ako je priroda stvorila majčino mleko za idealnu ishranu mladunaca, sigurno je obezbedila da ta hrana bude sterilna i zaštićena, zapravo da štiti mladunče od bolesti. Zato se pasterizacijom mleka postiže upravo suprotan učinak: pored toga što postaje bezvredno, pomaže u razvijanju patogena i bolesti. Logika farmaceutske mafije suprotna je logici prirode pa zato u bolnicama pasterizuju čak i majčino mleko koje se čuva za odojčad. Cilj toga jeste da i ono postane bezvredno, jer im zdravo dete ne donosi profit..“

Blic -Kozje mleko spasilo jetru obolelog
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/195881/Novi-Pazar-Kozje-mleko-spasilo-jetru-obolelog

„Jedna od najvećih laži prehrambene i farmaceutske industrije odnosi se na mleko. Sve što znate o mleku je laž.. Svi sisari se hrane majčinim mlekom samo izvestan period nakon rođenja i tada prestaju. Tada i njihovo telo prestaje da proizvodi enzime koji razgrađuju belančevine mleka. Nijedan sisar ne pije mleko ceo život, niti pije tuđe mleko, od druge vrste, osim  čoveka. Zato je i bolesniji od svih ostalih sisara. Problemi počinju već kod male dece koja se na silu hrane kravljim mlekom (svi probavni poremećaji, alergije, astma….), i nastavljaju se celog života.. Ukratko, kravlje mleko je za čoveka beli otrov.. I ne samo za čoveka.. Eksperimentalno je dokazano da tele koje se hrani sa homogenizovanim, sterilisanim i pasterizovanim kravljim mlekom, umire za tri nedelje..“
VIDEO – Neverovatna priča o mleku, Walter Veith

Ostavite odgovor

Molimo vas da se prijavite koristeći jedan od sledećih načina da biste objavili svoj komentar:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s