108 IZREKA MUDROSTI – Njegova Svetost Mahatapasvi Shri Kumar Swamiji

1. Jedan je entitet koji poput niti u perlama brojanice prožima cijeli univerzum. Taj entitet prisutan je u svemu kao duša i svijest. Zato bismo trebali težiti stanju u kojem će sve naše aktivnosti dobivati poticaj i biti pod nadzorom tog Vrhunskog entiteta.

2. Yoga je vrhunska bit ljudskog života. Zahvaljujući poticaju Yoge, čovjek može činiti velike stvari. Dobrobit ljudskog života počiva u Yogi. Prirodno je, stoga, da su veliki sveci ponosni na Yogu. Nužno je suptilnim uvidom proniknuti u temeljni princip sadržan u našim dubokim filozofskim tekstovima i Shruttijima. život biva pročišćen samo kroz Yogijski pogled na svijet i kao takav predstavlja osnovu društvenog i nacionalnog života. Našim aktivnostima Yoga daje budnost, poticaj i postojanost čime mudar čovjek postaje sposoban prevladati niže osjećaje u duhu samoodricanja.

3. Temeljna postavka Vedante je ta da ne postoji izlaz iz tuge, već samo zaštita od stanja tuge. Puko verbalno očitovanje vjere ne vodi nas nikuda. Ono je nalik na baratanje gotovim novcem. Jednom rukom dajete, da biste drugom spremno uzeli. Oslobađanjem uma od želja i vezanosti, iskusit ćete, još za ovog života, božansko blaženstvo oslobođene duše.

4. Ne tražite središte interesa u vanjskome svijetu. To će vas odvesti u pogrešnom smjeru. Ostvarite svoju vlastitu božansku prirodu i iskusite Božansko u sebi. To će vam iskustvo otvoriti riznicu svih tajni i osloboditi vas kruga rođenja i smrti. Kad jednom taj korijen bude iščupan, na svjetovnoj razini neće ostati ni list ni plod.

5. Konačni cilj svih duhovnih nastojanja jest ostvariti oslobođenje još za vrijeme života. U usporedbi s tim ciljem sva čuda, kao što su hipnotizam, mesmerizam, te ostale izvanosjetilne percepcije i halucinacije, stvorene takozvanim yogijskim moćima, postaju ništavna i beznačajna. Nijedan aspirant neće im ni na trenutak pridati važnost. Ti su izazovi za one koji ne vjeruju u postojanje duže i kojima vladaju strasti, štoviše, takvi izazovi nikad ne mogu donijeti olakšanje u životu.

6. Blagoslovljen je čovjek koji se odupre izazovu. On je budan i spreman je hrabro se suočiti s njime, uzimajući ga kao pokazatelja vlastitog samouzdignuća i duševne ravnoteže. Prilagođavaju tome svoj svakodnevni život, on ostvaruje neustrašivost i nepomućeni duševni mir.

7. Svaki izazov kojem se uspijemo oduprijeti, svaka loša misao koju uspijemo odagnati, svaka želja koju uspijemo kontrolirati, svaka gorka riječ koju uspijemo zaboraviti bez ljutnje, vrhunska je pobjeda koja izgrađuje moralni karakter, stabilan život i snažnu volju; to su temeljna pomagala koja nas vode u život pobjede i savršenstva.

8. Svijet uma je fatamorgana. On, ustvari, ni ne postoji. U njemu je sve nestalno. Taj nedostatak um čini nestabilnim. Prijelazne faze nikada ne odgovaraju istini. Intelekt stoga ne bi smio dušu onečišcavati lažnim željama.

9. Brahmacharva je temelj svakog uspjeha. Kad se strast koja uništava Brahmacharvu poigra sa strunama srca tada čovjek u metežu iluzornih nastojanja gubi mudrost i kontrolu. Onaj tko teži svjetovnim i krajnje svjetovnim snagama, neka se radije kloni aktivnosti, rijeci, pogleda i ukusa koji raspiruju strasti i u osjetilima stvaraju iluziju. To čak i učene i visokoumne ljude čini tromima i lijenima. Aspirant koji teži uspjehu mora stalno biti budan i oprezan u pogledu svojih svakodnevnih aktivnosti. Samo će na taj način svjetovno, intelektualno i duhovno uzdizanje biti olakšano. Primarna pomagala u provođenju Brahmacharve su zavjet i pjevanje posebnih Mantra. To je trajno iskustvo napretka u životu.

10. Achara-Lakshno-Dharma. Definicija Dharme je dobro ponašanje. Dobro ponašanje daje dug život, slavu i napredak. Oslobođen ljutnje, ljubomore, iskren i miroljubiv čovjek doživjet će i sto godina. Naprotiv, svoj životni vijek skraćuje onaj tko ne pazi na dobro ponašanje.

11. Veliki ljudi poput alkemičara koji su istinoljubivi, asketi koji su oslobođeni ljutnje, ovisnosti o alkoholu i ženama, čiji je govor blag, koji su milosrdni i štuju Acharyu-Gurua i starije ljude, koji su samilosni i svakodnevno piju mlijeko, koji poštuju zakon i vlast zemlje, koji su razumni i oslobođeni egoizma, slobodoljubivi i predani učenju, koji su teisti i posjeduju samonadzor – oni ubiru plodove alkemije života. Jedino oni sretno mogu živjeti i sto godina.

12. Kad aspirant čvrsto odluci svoj um osloboditi od ovozemaljskih strasti i osjetilnih užitaka, te ga smiriti kroz potpunu predanost Bogu, kako tijelom tako riječju i djelom, kad razmišlja u skladu s Božjom voljom, bit će mu dato da iskusi svemoguću Božju milost u svemu što radi.

13. Kad se prepustite bujici osjećaja vi i nesvjesno gubite veliki dio svoje unutarnje snage. Neprestani napor oslabljuje vaše živce. štoviše, on um ometa do te mjere da vam ništa ne polazi za rukom. Samo smiren, odvažan i harmoničan um uspijeva ostvariti znatan napredak.

14. Nije velika stvar moćnim oružjem ubiti strašnog lava ili neku drugu zvijer. Isto tako, prava je vrijednost znati se hrabro i srčano suočiti s izazovima, riješiti se uzaludnih želja i živjeti u odvojenosti.

15. Ne možete biti sretni ako se ne oslobodite želja. želje i zahtjevi oduzimaju vam prirodnu i samoniklu sreću. Onog trenutka kad se oslobodite vanjske vezanosti, iskusit ćete spontani nalet unutarnje sreće.

16. Istinski sretan čovjek ne robuje užicima vezanim za vanjske predmete. Biti rob vanjskih užitaka znaci živjeti život u paklu.

17. Riječ „Dharma“ doslovno znači da svaka aktivnost u ljudskom životu treba biti skladno vođena jer svako pretjerivanje vodi njenom gašenju. Sva nastojanja u našem životu Dharma uspješno drži unutar granica i uči nas kako da živimo skladnim životom. Ona također pročišćava i blagoslivlje svaku našu misao. U Dharmi nema mjesta nekontroliranim osjećajima.

18. Prelistamo li stranice povijesti velikih naroda u kontekstu krupnih stvari koje su postigli njihovi velikani, tada u njima pronalazimo zapise o istoj osoba koja je bila pometač, i do te mjere siromašna pa nije mogla priuštiti ni svijeću, čime je s neospornom hrabrošću vodila životnu borbu, te bi se na kraju izdigla iz jednog sasvim običnog postojanja do položaja ministra ili kralja čemu danas, kao svom konačnom cilju, teže pripadnici visoke klase u društvu. No povijest ove čiste zemlje Indije prikazuje drugačiju priču. Naprimjer, Mahatma Buddha, Rishibh Dev, Mahavir Tirthankar i Kralj Bharartihari, te Raja Harishchandra i ostali vladari koji su se uzdigli do najviše slave u životu, odrekli su se svega i otišli u potragu za istinom i blaženstvom. O svojoj su prirodi stekli sjajna iskustva i spoznali da je stupanj praznine kojeg su ostvarili viči od svih njihovih blaga. Po tome se pristup uzvišene kulture Indije, zemlje slavnih mudraca, razlikuje od pristupa ostalih zemalja.

19. Sto je zemlja bogatija izvorima oružja, hrane i blagostanja, to više napreduje u svim smjerovima. Naš cilj nije povećavati siromaštvo i bespomoćnost jer polovica ljudskog života ovisi o vanjskom bogatstvu, a druga polovica o praksi pokore i odricanja. U obrambenoj politici Indije nema mjesta nuklearnom oružju jer je cilj indijske kulture oduvijek bio razvoj Sebstva i njegovo izdizanje iznad materijalnih izvora. Stoga vođa nacije ima plemenitu dužnost ne bi li bio odgovoran i ne bi li unapredio financijski, kulturni, integralni i teritorijalni status zemlje, ne bi li poboljšao indijski standard u području duhovnosti i Bogoostvarenja po ugledu na drevne mudrace.

20. Udovice i siročad smatraju se nesretnim teretom društva. Glavni uzrok takvog stava je dogmatizam i mnoštvo općih sklonosti koje prevladavaju u društvu. U božanskom kontekstu ova stanja su nestvarna i predstavljaju samo simbole degradiranih oblika društva. Ta ljudska stanja ne treba odbaciti, niti na njih gledati s mržnjom. Uspnemo li se iznad iluzorne vezanosti društva i započnemo ozbiljno raditi, ta dva stanja će sama od sebe izgubiti značaj. Nužno je samopouzdanje i stalni napor. Nađe li se netko dovoljno odvažan ne bi li se prihvati) te dužnosti, takvi 63 momenti biti izbrisani iz društva.

21. Nakon mračne i turobne noći tuge, rudi blistava i nadahnjujuća zora sreće. Čovjek koji spozna tu vječnu istinu, koji svoj posao radi predano i bez loših namjera, uzvišena je osoba. Onaj tko plače i ljutilo se iskaljuje na svojoj sudbini, taj nerazumno uvećava svoju tugu. Onaj tko nimalo ne vjeruje u svježe praskozorje svjetlosti, taj je nesretan i stalno podložan smrti.

22. Iskustvo koje vam dočarava raznolikost postojanja, ne sasvim različitog od onog Božanskog, odvesti će vas ususret konačnoj sreći. Kako biste tijelo i um oslobodili okova Karme, posvetite svoje radnje i njihove plodove Bogu. To je jedina svrha ljudskoga života.

23. Jačina pokore, sabranost, nesebičnost i duhovna zaokupljenost predstavljaju lijek za sve bolesti koji nikad ne zakazuje. Aspirant mora dobiti svoju nagradu.

24. Uspjeh nikad ne dolazi sam od sebeL već se on postiže. Onaj tko otkrije tu tajnu nikad ne uzmiče u životnoj borbi. Čovjek koji nastavi postojano koračati stazom napretka u životu ostvaruje uspjeh. Onaj, pak, čiji uspjeh ovisi o drugima morati će se zadovoljiti samo snovima o uspjehu.

25. Onaj tko se izdigne iznad životnih nadanja i očajavanja, tko vjeruje u mukotrpan rad, tko očaj pretvara u nadu, gubitak u dobitak, a zlo u dobro, taj će imati snagu promijeniti sudbinu i ostvariti uspjeh u životu. S druge strane, onaj tko nadu i očaj smatra pukim igračkama u rukama Sudbine beživotan je poput pijuna u šahu. On je igračka u tuđim rukama i nije sposoban proniknuti u tajnu života. To je nepromišljen čovjek koji se uzalud lomi između nade i očaja i ne uspijeva proniknuti u tajne života.

26. Bogoostvarenje je čudesno iskustvo u ljudskom životu. Ono svojom slavom uspijeva razvezati svaki čvor. Ostvarena duša penje se do stupnja na kojem ne postoji strah od vremena i okolnosti, niti vezanost za život i smrt. Ta se stanja odnose samo na neznanje i ograničenja tijela. Zvijezde koje trepere u noći nestaju onog trena kad se pojavi svjetlo spoznaje.

27. Vješt u akciji i Rajayogin je onaj tko je dušu oslobodio od svjetovnih i prolaznih stvari, te nečistih misli i svoju pažnju usmjerio na Brahmu i s Njime spojio svoje osjećaje.

28. Životom upravljaju želje i strasti. Uspije li čovjek u tijeku života potisnuti strasti, nadzirući osjetila snagom uzvišenih misli, on će svoj život pretvoriti u blještavi ideal i baklju koja će osvjetljavati čitavi svijet. Biti neumoljiv prema mentalnim osjećajima u svjetovnom životu predstavlja stvarnu i univerzalnu pobjedu.

29. Kako čovjek sve dublje ulazi u potragu za svjetovnim, tako se sve šire otvaraju vrata mentalnih iskrivljenosti. To, dakako, remeti duševnu ravnotežu. U prirodi čovjek ne može izbjeći utjecaj dvojnosti, prikladnog i neprikladnog. To jednako dovodi do mira ili nemira. Ako nam je um bistar sada, to nam ne daje nikakvu garanciju da već sutra mir neće prerasti u nemir. Vrata uma i osjetila su otvorena i prašina izazova, koju dižu osjećaji i prilike, nesmetano ulazi. Ciklon nemira začas se i bez muke podigne. žrtve tog ciklona podjednako su i neuki i učeni. Izbjeći ga mogu samo junaci koji su, bez lažne spoznaje i predrasuda, uvijek budni i neprestano uvježbavaju mentalnu usredotočenost i ujednačeno raspoloženje.

30. Kako biste razvili strpljenje, služite svima. Samonadzor bi trebao biti središnja točka vašega života. Jedino uz pomoć samonadzora sačuvat ćete svoje latentne snage.

31. Učinite svoj život uspješnim tako što ćete razvijati duhovne vrijednosti. Nemojte dozvoliti da život kušate samo osjetilom nepca. Budete li udovoljavali strastima, nikada nećete biti zadovoljni zato što strasti vode duševnom i fizičkom nemiru. To bi trebalo biti jasno svakom ljudskom stvoru.

32. Da biste dobili Božji blagoslov služite siromašnima i svima kojima je vaša pomoć neophodna. Osjetite u njima jedinstvenost života jer sjena siromaštva nasljeđe je svih. U određenom trenutku, svakom pojedincu potrebna je blagonaklonost i suosjećanje. Plodovi vanjskog svijeta nisu isključiva imovina jednog čovjeka, niti oni stoje uvijek na jednome mjestu.

33. Biti predan Bogu ne znači voditi pasivan i neodgovoran život. Predanost podrazumijeva život samozatajnosti, odricanja od lažnog ponosa i predaje Božjoj volji.

34. Aspirant koji se svim srcem preda Bogu ostvaruje iskustvo neraskidive povezanosti s vrhunskom snagom. Taj dodir jasan je plod štovanja Boga.

35. Čista i odrješita volja močna je snaga koja je u stanju preobratiti svako srce. Zato je cilj svih duhovnih nastojanja ujednačiti i usredotočiti misli i emocije.

36. Potraga za božanskim kvalitetama, čistoća misli i pravilna prehrana utiru put uspjehu u životu.

37. Put mudrih je suptilan i kontemplativan. Prije nego zakoračite na tu stazu morat ćete se izdignuti iznad licemjerja.

38. Nijedna stvar na svijetu nije isključivo dobra ili loša. Dok o njoj razmišljate, svaka prividno dobra ili loša stvar nosi vanjski pokrov vrline ili mane. Pametno je vezati se samo za one stvari koje, u okvirima čistoće, vode mentalnom i moralnom napretku.

39. Vrlo je malo ljudi koji uz prerušene interese postupaju pravedno i u duhu odvojenosti i nepristranosti. Zato neka vaše odluke budu donesene u duhu istinske ispravnosti, kako u tijelu tako i u umu i djelovanju.

40. Slušajte, razumijevajte i analizirajte. Potom Ga vizualizirajte uz pomoć pune koncentracije i meditacije. To je neophodno ako se želite naći licem u lice s Bogom.

41. Karakteristika je ljudskog uma da poprima oblik stvari o kojoj ozbiljno i predano razmišlja. Ispunite um ozbiljnim mislima jer ga one neće usmjeriti prema osjetilima, već Bogu.

42. Mudri su nas ljudi učili kako da se strpljivo suočimo i naviknemo na životne nedaće i nepravdu. U stanjima samopoštovanja i sreće ne treba biti nemiran duhom jer zajedno ona spontano i nesvjesno vode iskustvu unutarnje duhovne radosti. Samo splet oprečnih i nepovoljnih okolnosti u stanju takvog blaženog iskustva prouzročuje nemir. Kroz bogatstvo svojih iskustava mudri su ljudi, kako bi se zaštitili, odabrali put izdržljivosti u svim životnim neprilikama.

43. Pojmiti savršenstvo neke stvari, nastojati zlo pretvoriti u dobro, dovesti sebe u sklad s prilikama u životu, vježbom njegovati blaženstvo u odvojenosti unatoč uronjenosti u ovozemaljske aktivnosti – sve to važni su koraci ljudskog uspona koji pomažu u stvaranju najuzvišenije slike o ljudskom postojanju.

44. Duhovna snaga predstavlja bogatstvo onih koji ustraju u strogoj praksi. U svojoj zaokupljenosti Bogom oni nisu ni tromi ni slabi, već žive u pokori i oslobođeni su ega.

45. Velika snaga leži skrivena u predanosti. Nastavite i dalje svoja djela posvećivati Bogu, znajući da su ona Božja volja. Jedina tajna molitve jest u tome da se predate s osjećajem da sve što radite pripada Bogu. Ideju o traženju ili nagodbi treba do kraja napustiti.

46. Molitva nije logično sredstvo za ostvarenje ili razmjenu svjetovnih stvari. Do njih se dolazi rođenjem ili u životu nakon rođenja. Molitva ne smije ići u tom smjeru. Predmet molitve treba biti predanost, potpuna posvećenost i postojana ljubav prema Bogu i samim time ostvarenje blaženstva.

47. Prepustite plodove djela Gospodinu jer jedino On ima pravo njima raspolagati. On je beskonačna snaga, početak i kraj svega što činite. Samo je Njemu poznat dobar ili loš slijed onog što radite. Sve u životu, svaka namjera i svrha, odvija se u skladu s Njegovom zapovijedi. Ne biste se smjeli ponositi zaslugama proizašlima iz vaših djela jer i to je samo po sebi grijeh. Istinsko štovanje i predanost znači biti odvojen od grijeha.

48. Apsolutno je nužno da snagom intelekta izbacite iz stvari sve što je nevažno. Uđe li nevažni element u neku stvar, on će pomutiti čistoću prihvatljivog elementa u njoj. To vam je kao kad iz voća iscijedite sok i ljusku bacite. Na jednak biste način trebali pratiti i lučiti misli i djela do njihovog konačnog ispunjenja. Napustite beskorisnu vezanost i brigu kao onaj neprihvatljiv element.

49. S osmijehom pozdravite svaku bitku, bila ona nacionalna, društvena ili duhovna. Hrabro se suočite s njom jer iza nje rudi svjetlo slave. Snaga koja ne uzmiče otvara oči i pravi je vodič kroz život. Bog vas je izložio nedaćama kako biste još više očvrsnuli, pročistili se i sjajili poput zlata.

50. Sumnja je najveći neprijatelj samouzdignuća. Ona je uzrok agonije i nemira uma. Svladajte tog neprijatelja snagom znanja, razlučivanja i predanosti i sagradite čvrste i napredne temelje svog života.

51. Jedina korist od sjećanja na prošle zamke i neuspjehe jest u tome da u životu nastavite napredovati oprezno učeći lekcije kako ne biste ponavljali prošle greške. Neka vaš um bude poput cvijeta u proljeće. Njegujte duh vjere i ispunite um novim težnjama, probuđenim kvalitetama i odlukama.

52. Tajna odricanja jest u tome da čovjek, koliko god je to moguće, ne popusti željama, strastima i egoizmu jer oni su uzrok nedaća. Nisu svjetovni predmeti ono što vas v

53. Nemoguće je odvojiti um bez duha odricanja. Zato nastojte da vaši fizički dijelovi budu nepogođeni kako bi um postao smirenim i sigurnim primateljem Božje milosti.

54. Nastojte osloboditi se neprestane želje za zaradom i planiranjem svjetovnih stvari. Neka vas ne zavedu lažne vrijednosti i bogatstva. Ne rasipajte uludo snage u potrazi za prolaznim zadovoljstvima, već ih iskoristite kao sredstvo za ostvarenje viših vrijednosti. 55.
Nadiđite potrebu za osjetilnim i nastojte dužnosti u životu ispunjavati kao Karmayogi, nesputani egoizmom i na polju svjetovnog. Za predanog radišu to je jedini ključ uspjeha.

56. Jedan od vrhunskih načina da se ostvari duhovna sreća jest povući se u samoću. Ona ističe bit predanosti, blaženstva i zadovoljstva. Zato se u samoću povucite kad god krenete tražiti stvarne vrijednosti u životu.

57. Suptilno Sebstvo, kako za sebe tako i za druge, ostvariti će onaj čovjek koji ne robuje željama, već ih podređuje sebi, kao i onaj koji je uspostavio potpunu kontrolu nad osjetilima.

58. Licem u tiče s Bogom u ovome svijetu naći će se čovjek koji je milosrdan, strpljiv, širokogrudan i vrijedan. Naprotiv, samo naizgled milosrdni su oni koji zgriješe tragajući za prolaznim užicima. Takvi su strpljivi samo sa sebi sličnima, a širokogrudni tek toliko da bi prikrili licemjerna djela. Ti ljudi stvaraju pakao na zemlji.

59. Unutarnji glas nikada ne vara, već aspiranta usmjerava na Stazu Istine. Čovjek koji u njemu prepozna Božju zapovijed i upravitelja svih svojih djela u životu, duhovno je probuđena osoba. Onaj koga zavede lažan ponos i bogatstva ovoga svijeta, onaj tko ne mari za istinu i glas čistoće iznutra, taj na kraju skreće s prave staze i postaje nesretan.

60. Onaj tko spremno prizna svoju grešku i trudi se da je ne ponovi, taj vrlo skoro postaje čist i bez mane. Onaj tko prikriva svoje greške taj razvija dvoličnost i licemjerje.

61. Pravi je Svetac onaj tko dobro u životu čini na duboki poticaj iznutra, a ne radi dobrog utiska. On je okrenut vlastitom provjeravanju i napredovanju. Njegovo jedino blago je biti zadovoljan i raditi na sebi. Onaj tko teži za slavom a ne radom i svakodnevno je zaokupljen domaćim i društvenim sukobima, a poticaj mu daju sebični ciljevi, taj je mrzak čovjek koji ne sakuplja nište osim grijeha.

62. Pravi aspirant je onaj tko fizičko tijelo smatra instrumentom za ostvarenje univerzalnoga dobra i u tu svrhu koristi tjelesne snage i um, a ne onaj tko je ogrezao u loše navike, tko sredstva smatra ciljevima i tko tjelesne užitke smatra konačnim ciljem u životu.

63. Ne ogriješujte se o zakon i načine za zaštitu života. škole i fakulteti vas neće naučiti samodisciplini. Ne njegujte vjeru u lažne vrijednosti. Oslobodite se od te slabosti.

64. Onaj tko ne uzvraća svojem neprijatelju, već je strpljiv s njime, taj zlo pretvara u dobro i snošljiv je čovjek. Nekritičan je onaj čovjek koji je sklon osveti. Predmet molitve treba biti predanost, potpuna posvećenost i postojana ljubav prema Bogu i samim time ostvarenje blaženstva. Predmet molitve treba biti predanost, potpuna posvećenost i postojana ljubav prema Bogu i samim time ostvarenje blaženstva.

65. Vedanta je najvića i najbolja životna filozofija koja nesavršenog čovjeka čini savršenim. Drugim riječima, ona ga uči umjetnosti življenja kako bi i u susretu s nepovoljnim prilikama u životu ostao staložen i vedar. Praktičar Vedante ne poznaje kukavičluk, a njegov je um oslobođen od straha, pakosti i egoizma, nezavisan je i zabavljen sobom. Neprestanom praksom ostvarite ovakvu Vedantu par excellence.

66. Filozofija znači ostvarenje konačne istine koja na najdjelotvorniji način upravlja životom, držeći pod kontrolom snagu, akciju i misao. Religija je umijeće prakticiranja i življenja u duhu filozofije kroz iskustvo jedinstva s tom neopipljivom i apsolutnom istinom.

67. Puko poznavanje Sebstva nije dovoljno da bi se čovjek oslobodio vrtloga života i smrti. Samo će istinska percepcija i ostvarenje Sebstva kroz čovjekovu čvrstu vjeru u vlasititu pobjedu i neprolaznost, te napuštanje osjećaja egoizma, čovjeka osloboditi tih okova i pomoći mu da zauvijek ostvari spasenje.

68. Jedino Univerzalna duša kontrolira nepregledni svemir i njen sjaj obasjava ovaj svijet. Vječni mir i beskonačno blaženstvo posti će onaj tko spozna da Stvoritelj prebiva u duši.

69. Svako vidljivo odvijanje u svemiru ovisi o zakonu uzročnosti. Istinska duša, Sat-Chit-Anand, trajno je oslobođena i svjetleća, ona je iznad prostora, izvan lanca uzroka i posljedice.

70. Milošću Sveznajućeg Bića koje je iznad osjeta sluha, dodira i okusa, koje je neuništivo i beskonačno, čovjek se može osloboditi kruga života i smrti i ostvariti spasenje.

71. Čovjek koga ne brine sutrašnjica čist je i veliki mudrac, dostojan divljenja. On ne razmišlja ni o prošlosti ni o budućnosti, već živi samo za danas s potpunom i nepokolebljivom vjerom u Boga. Zato na njegovu licu uvijek sja svjetlo harmonije.

72. Čovjek koji suosjeća s bližnjima i svakome čini dobro, te posjeduje duboku vjeru u njih nalik je na mudraca ujednačenog pogleda. Bezobziran čovjek koji na svakom koraku sumnja i loše misli o drugima ne može osvojiti srca ljudi.

73. Najbolja Karma u životu je društvo i viđenje svetih ljudi. Gledati sveca znači pročistiti vid, slušati njegovu propovijed znači pročistiti sluh, a meditirati o njemu znači pročistiti um. Služiti i štovati sveca znači pročistiti svoje ruke, stopala i jezik. Kad aspirant u duhu predanosti umom, tijelom i jezikom meditira na čisti svećev oblik, njegovo se srce pročišćava i spremno je ostvariti uspjeh, kako u molitvi Bogu tako i u molitvi za oslobođenje od svijeta. To je stvarni plod društva i viđenja svetih ljudi. Ne bi li to postigao, aspirant se mora jako truditi.

74. Postoje samo dva svjetla na svijetu. Jedno je Sunce koje obasjava vanjski svijet, a drugo je Istinski Učitelj koji obasjava dubine našeg srca. Baš kao što Sunce rastjeruje loše mirise i lopove, tako i Učitelj uništava nečistoću uma, osjećaje požude i bijesa i pročišćava srce. Kao što sunčeva toplina pomaže pri dozorijevanju voća, tako i svjetlo Istinskog Učitelja pomaže pri dozorijevanju znanje aspiranta. Sunce noću ne svijetli. Riječi Učitelja, međutim, kako noću tako i danju, osvjetljavaju srca učenika. Zato sklopljenim rukama pođimo ususret istinskim učiteljima. Pronađimo unutrašnje Učiteljevo svjetlo, svjetlo istine koje nas uzdiže iz mraka i približava Bogu.

75. Mentalne aktivnosti općenito utječu na fizičko zdravlje i duševnu ravnotežu. Dobro je poznato da su mentalni osjećaji temeljni uzrok fizičkih bolesti. Hrana i misli za posljedicu imaju ravnotežu ili nešto drugo. Hrana dobivena nasilnim ili nepoštenim načinom posebno uznemiruje um. S druge strane, hrana dobivena nenasilnim i poštenim načinom um čini smirenim. Neiskrivljeno razmišljanje vodi znanju i kontrolira rijeku misli. što je čišći sadržaj hrane, zahvaljujući pošteno zarađenom novcu i društvu svetih ljudi, to je bolje fizičko zdravlje i duševna ravnoteža.

76. Odvažnome nisu potrebne štake. Bez mnogo napora on neustrašivo i s nesmanjenim žarom svladava sve prepreke. Jedino je takav čovjek pravi mudrac.

77. Plemenita duša vrijedna štovanja je svatko tko se iz mraka kreće put svjetlosti i teži nesavršenstvo pretvoriti u savršenstvo, kao i onaj čiji je život sretan zahvaljujući uzvišenim idealima. Odbojan je i mrzak onaj tko se drži tmurne i dvolične atmosfere smatrajući i nju blagoslovom, kao i onaj tko neprestano čini grijehe.

78. Čovjeku čiji je konačni cilj u životu činiti dobro drugima, automatski se ispunjavaju sve želje, Opseg njegove vizije svaku stvar čini savršenom. Takva idealna osoba je blagoslovljena đula. Božanska će potpora, pa i ovozemaljski sjaj biti uskrašen onome tko tvrdoglavo slijedi svoje egoistične želje i okrenut je lukavstvu i licemjerju.

79. Univerzalna Duša, nedostupna osjetilima, sveprisutna je i poput osi podupire cijeli svemir. Do tog vrhunskog Svjetla prodire pronicava, suptilna, izjednačena misao ljudi dobra i plemenita srca.

80. Uravnotežena duša koja svoju misao drži dalje od svih vanjskih predmeta i usredotočuje ju na uzvišenost Sebstva, oslobođena je osjećaja radosti i tuge.

81. Egoizam poput dima prekriva i guši čovjekov intelekt i udaljava ga od Božje Milosti. Nema većeg neprijatelja od egoizma. On otprve uništava sposobnost lučenja i osjetila okreće u smjeru tuđih nedostataka. Zato ljudski život postaje prepun mentalnog nemira i gubi svoju draž. Nastojte, stoga, koliko god je moguće, nadvladati zlo i uživati u trajnom blaženstvu Božanskog sjaja iznutra.

82. Drži se da je samoljublje najveća aspirantova slabost i drskost. Ostale nedostatke lako je ukloniti uz malo vježbe, ali ovaj je sklon nezamjetno se uvući u um.

83. Kritičari su naši pravi prijatelji jer nas oni uvijek podsjećaju na naše nedostatke i pomažu nam da ih uklonimo, potičući u nama duh Istine.

84. Znanje je poput svjetlosti. Odricanje razotkriva beskorisnost materijalnih objekata i potiče nezainteresiranost. Nevezanost čovjeka održava neokaljanim.

85. Kad čista srca uspijete uspostaviti nadzor nad umom, odvajajući ga od vanjskih osjetilnih manifestacija, vaše srce postaje središtem Božanskog Blaženstva i Univerzalne Ljubavi. Čistim vibracijama i nesvjesni njihovog strujanja, vi svima oko sebe dijelite sreću.

86. Što manje na vas budu utjecali vanjski izazovi i okolnosti, to spremnije će vam materijalni svijet pomagati na stazi uspona.

87. Jedino zahvaljujući duhovnoj zaokupljenosti čovjek može ostvariti pravo na viziju Boga. Duhovna zaokupljenost apsolutno je nužna, štoviše neizbježna, za ostvarenje najvišeg savršenstva. Apsolutno je nužno razvijati yogijsku koncentraciju u svim vrstama ovosvjetovnih traganja.

88. Samopouzdanje je ključ uspješnog života. Vanjska svjetovna pomagala nisu pomoć, već prepreka samopouzdanju. Jedino je samopouzdan čovjek u stanju pokazati neispoljene snage i životni neuspjeh pretvoriti u uspjeh. Zato usmjerite prema sebi neprekidnu rijeku samopouzdanja i potom vizualizirajte kako svako ljudsko biće nastoji poslušati vašu zapovijed.

89. Sa stajališta velikih ljudi prožetih samopouzdanjem riječ „sudbina“ ne postoji. Za akciju nije dostatna slobodna volja; tek kad se električna struja samopouzdanja ujedini s akcijom, ona automatski postaje uspješna. Na daljnjem putu akcije to se naziva sudbinom. Samopouzdan čovjek vlastitom voljom može promijeniti sudbinu i biti sretan. Sudbina je, dakle, samo sjena neprekidnog truda. Aspirant ne bi trebao ovisiti o sudbini, već joj mora omogućiti da ga slijedi. Jedino tada bit će postignut krajnji cilj.

90. Slog je tek putokaz znanja o riječi, a riječ je temeljni izvor znanja o nekom predmetu. Znači, stvar promatramo kroz riječ, a riječ kroz slog. Stoga pogled treba usmjeriti na stvar, jer jedino tako čovjek postiže željeni uspjeh. Svoje molitve aspirant mora uskladiti sa znanjem o stvarima. Tako će steći iskustvo, potpunu viziju stvarnosti.

91. Blaženstvo oslobođenja u životu nećemo ostvariti tako dugo dok s pažnjom ne odnjegujemo čistoću uma, Brahmacharvu, mentalno obraćanje, dok ne odbacimo zlo i prihvatimo dobro, te naučimo pravilno razlikovati u životu.

92. Oslobođenje je drugi naziv za razdoblje života u kojem nema lijenosti, agonije, vezanosti i sumnji. Stupanj Jivanmukte (oslobođenog života) moguće je ostvariti samo za vrijeme života. Nakon smrti, svatko se oslobađa tijela. Oslobođenost za vrijeme života, koja ne poznaje ni tugu ni dvojnost, ni bol ni zadovoljstvo, omogućuje vrhunsku sreću samo u ovome tijelu.

93. Jedino čovjek obdaren stvarnim znanjem o Sebstvu može učiniti da i ostali jasno i brzo spoznaju Sebstvo u svoj njegovoj Čistoći. To je, da se tako izrazimo, njegov duhovni dar i svjetlost. Zato istinski tragalac za Istinom metodično i s punom vjerom treba slijediti upute takvih proroka.

94. Upoznajmo sebe kako bismo ostvarili konačni cilj u životu i kroz to znanje upoznajmo Boga koji je svjetlo, sveprisutnost, blaženstvo i izvor sveznanja.

95. Intelekt je atribut uma, a njegova tri aspekta su razlučivanje, hrabrost i pamćenje. Pomoću razlučivanja čovjek razlikuje dobro od zla, moralna ga hrabrost spriječava da krene krivim putem, a pamćenje ga održava neprestano budnim. Iskrivljen intelekt vodi fizičkoj i duševnoj slabosti.

96. Zivotno iskustvo koje se nakon prestanka dvojnosti, nestalnosti, nerazlikovanja, te nakon oslobođenja od mentalnih slabosti javlja u svom čistom i uzvišenom obliku, naziva se samoostvarenje. Ljudi općenito samoostvarenje uzimaju kao neaktivnost uspavanoga intelekta. Ovakvo shvaćanje vrijeđa taj besprijekoran uzvišeni atribut i konačni cilj. Nijedan iskusan čovjek takvo shvaćanje neće prihvatiti.

97. Čovjek oslobođen još za ovoga života posjeduje čvrstinu intelekta i poput drugih ljudi radi u skladu sa zakonom i pravima države, te raznih sektora društva i životnim razdobljima. Ipak, između njega i običnog čovjeka postoji ogromna razlika. Ništa u pristupu takvog Jivanmukte nije proizvoljno ili neutemeljeno i nijedna njegova aktivnost ne podliježe osjećajima. S druge strane, on je nesebičan, nevezan i u duhu Univerzalnog Služenja uvijek usredotočen i dobro uravnotežen. To je jedini razlog što tako veliki ljudi nisu ni dokoni sanjari, niti ih privlači vanjsko blještavi! svijeta. Njihov program rada u životu je plodan i harmoničan.

98. Jedini cilj cjelokupne propagande o religiji i vlastitom napretku koja se u društvu vrši putem vjerskih naputaka jest ostvarenje Boga, jer to ostvarenje iz našeg života uklanja sve nevolje i zla. Čovjek oplemenjuje svoj život povezujući se s raznim vjerskim institucijama, a u jedinstvu s Bogom odriče se i najsjajnijih svjetovnih zadovoljstava i postignuća.

99. Iskustvo ostvarene duše nije ničime ograničeno. Ono se oslanja na temeljnu istinu. Ostvarena duša nepokolebljivo vjeruje u to da su sveti ljudi i sveti spisi stvorili univerzalno učenje koje se temelji na jednoj Istini i Jednom Principu. Svi sukobi nastaju iz uskog čovjekovog gledanja. Zato se takve uzvišene duše nalaze iznad sukoba ljudskih ideologija i dogmi i trajno ostaju iznad pasivnosti i nemara, oslobađajući i druge od tih bolesti. Kako bi udahnuli život ustrašenom čovječanstvu, oni razvijaju i naglasak daju onoj vrsti programa koji osigurava dobrobit za sve ljude i koji je primjeren fizičkoj spremnosti i duševnom skladu, te omogućuje jasnu viziju Advaite tako što sve religije okuplja na jednom stupnju.

100. Za aspiranta koji teži za istinom oslobojenom od ateizma, lažnih koncepata i vanjskih emocija, stišavanje uma predstavlja pravu tišinu. Ta vrst tišine donosi sreću i vrijedna je toga da za njom traga osoba sklona samoispitivanju.

101. Za Karmayogina vezanost predstavlja najgoru vrst zarobljeništva. Pravi Yogi oslobođen je svih želja i ne vezuje se ni za koju radnju.

102. Savršen svetac je onaj tko neprestano i u svakom atomu ostvaruje Boga, spoznajući Ga kao Postojanje-Znanje-Blaženstvo, imanentno u svim bićima i u svakoj aktivnosti svoga tijela i duše. Druženje s takvim svetim ljudima čovjeka čini spokojnim i uravnoteženim i vodi ga do najvišeg stupnja.

103. Svetac je veliki asket i istinsko utjelovljenje nenasilja. Unatoč odvojenosti od svijeta, on trajno suosjeća sa nevoljama siromašnih i nesretnih i uvijek je spreman umom, tijelom i akcijom ukloniti njihovu bol, a njihovu radost osjetiti kao svoju vlastitu.

104. Samadhi je drugo ime za Emocionalnu Ravnotežu. Intelekt koji se oslobodi brige od budućnosti, straha od fizičkog nestajanja, agonije prouzročene odvajanjem od predmeta, te prividne ovisnosti koju stvaraju neispunjene želje pročišćeni je intelekt koji ostvarivanjem konačnog mira ulazi u Najviše Blaženstvo.

105. Kao što tisuće električnih žarulja svoju energiju vuku iz jedne jedine elektrane, tako i svako stvoreno biće, ma kojoj kasti ili vjeri pripadalo, svoju svjetlost i snagu vuče iz glavnog izvora života i Svjetla, sveprožimajućeg i vječnog duha.

106. Aspirant čiji je intelekt iskusio konačni cilj pravom samospoznajom oslobođenom od sumnji, uvijek je sposoban putem meditacije trajno i u svim stanjima iskusiti Nevidljivog, Sjajnog i Sveprožimajućeg Brahmu.

107. Ostvariti jedinstvo s Bogom može samo onaj aspirant koji je svjestan da ovozemaljske stvari nisu nište drugo negoli iluzija. On je iznad dvojnosti i promjene i Univerzum shvaća kao oblik Božanskog, a Boga kao jedinog osloboditelja svih ljudskih duša.

108. Onaj tko je spoznao Stvarnost i prosvjetljen je Istinom, taj ne poznaje ljubomoru i mržnju, strah i siromaštvo, prošlost i budućnost, želju i agoniju, on nije ni činitelj ni djelo. On je oslobođen dvojnosti, zadovoljan je sobom i trajno utemeljen u Sebstvu.

 

Cjelokupna praiskonska mudrost sakupljena je na ovom mjestu i u ovom izuzetnom obliku. Njegova Svetost Mahatapasvi Shri Kumar Swamiji ju je predao duhovnim aspirantima Hrvatske, Rusije i Austrije koji su u veljači 1995. godine boravili u Tapovanu, Dharwad 580003, Karnataka, Indija. Njegova Svetost Mahatapasvi Shri Kumar Swamiji predaje IZREKE MUDROSTI svim tražiteljima Istine u svrhu trajnog poučavanja, izučavanja i cjelovitog korištenja u svakodnevnom životu. Dubina svetosti 108 IZREKA MUDROSTI podiže ovo djelo daleko iznad bilo kojeg poznatog stupnja i nadilazi sve postojeće jer nas doslovno uvodi u četvrtu dimenziju, neprestano nam šireći horizonte DUHOVNOG.

Umnožavanje i prepisivanje ovog djela slobodno je samo u punoj cjelovitosti originala, uključujući ovaj popratni tekst, a njegove su kopije besplatne.

Njegova Svetost Mahatapasvi Shri Kumarswamiji
Tapovan, Dharwad 580003, India.

Naziv izvornika: „SAYINGS OF WISDOM“  – http://www.yoga-univerzitet.hr

3 comments on “108 IZREKA MUDROSTI – Njegova Svetost Mahatapasvi Shri Kumar Swamiji

  1. Brahmacharva je greškom napisano.Ispravno je brahmacharya a znači život u celibatu,tj. ovladavanje strašću koja je neprijatelj postizanja istinskog života.Ima još nekih sitnih greškica u tekstu kojem se ništa ne može dodati niti oduzeti,jer dolazi s usana sveca.

Ostavite odgovor

Molimo vas da se prijavite koristeći jedan od sledećih načina da biste objavili svoj komentar:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s