MOZDANI UDAR

Mozak je komandni centar organizma koji kontrolira praktično sve tjelesne funkcije, od disanja i kucanja srca, do sposobnosti govora i mišljenja. Kao i ostalim organima našeg tijela, mozgu je također potreban stalan dotok krvi i kisika da bi normalno funkcionirao. Kada dođe do pogoršanog snabdijevanja mozga krvlju, to može da izazove moždani udar, iznenadni prestanak funkcioniranja mozga. Ukoliko nivo kisika u mozgu padne dovoljno nisko, može da dođe do permanentnog neurološkog oštećenja. Nisu svi moždani udari isti, neki mogu da budu tako blagi da žrtva nije ni svjesna činjenice da je pretrpjela moždani udar. U nekim slučajevima, osoba može da osjeća samo blagu obamrlost lica ili ruke, a tokom kratkog vremena može da ima i poteškoća u govoru ili jasnom razmišljanju. Kod nekih drugih, pak, moždani udar može da bude tako razarajući da prouzrokuje permanentnu paralizu ili, čak, smrt. Mada su svi moždani udari rezultat smanjenog dotoka krvi u mozak, taj okidač ne okine uvijek iz istog razloga. Medu uobičajene uzroke moždanog udara spadaju arterioskleroza, ugrušci krvi, unutrašnje krvarenje i aneurizma.

Arterioskleroza, odnosno sužavanje ili potpuno zakrečavanje arterija uslijed masnih naslaga, uzrok je oko polovine od ukupnog broja slučajeva moždanih udara. Uz pomoć pravilne ishrane, odgovarajućih dodataka i zdravog načina života, arterioskleroza je bolest koja može da se spriječi. U nekim slučajevima, do moždanog udara dolazi kada arteriju koja dovodi krv blokira ugrušak krvi. Postoji nekoliko dodataka koji mogu da spriječe nastajanje krvnih ugrušaka, ali o njima ćemo malo kasnije. Pored toga, slabljenje cerebralne arterije, zvano aneurizma, može da dovede do pucanja te arterije, uslijed čega dolazi do unutrašnjeg krvarenja. Mada za neke aneurizme postoji genetska predispozicija, održavanje krvnog pritiska u okvirima normale može preventivno da djeluje na slabljenje arterija koje i dovodi do stvaranja aneurizme. Ukoliko ste nepušač, to također može značajno da doprinese smanjenju rizika od aneurizma i moždanog udara. U mnogim slučajevima, međutim, moždani udar može da se izbjegne jednostavnom prevencijom medicinskih preduvjeta koji nas čine ranjivim u tom pogledu. Dodaci koji slede pomoći će vam da ne doživite moždani udar.


Vitamini mogu da spriječe moždani udar

Već nekoliko godina, ljekari svojim pacijentima prepisuju male doze aspirina sa ciljem da spriječe stvaranje tzv. ljepljive krvi, odnosno ugrušaka koji mogu da izazovu moždani udar. Neki novi dokazi navode na pomisao da vitamin E, ako se uzima zajedno sa aspirinom, može da pojača sposobnost aspirina da spriječi zgrušavanje krvi. UgruŠke krvi formiraju krvne pločice, posebna grupa ćelija koje se zakačinju za zidove arterija i stvaraju grudice. Prije nego što se krvna pločica zakači za zid arterije, ona mora da izbaci neku vrstu „konopca” ili sidra čime će to da uradi. Kada se dovoljno krvnih pločica nađe zajedno, mali dio može da se odvoji i formira ugrušak. Ukoliko taj ugrušak putuje arterijom koja isporučuje krv u mozak, tada dolazi do moždanog udara. Jedna intrigirajuća studija navodi na pomisao da vitamin E i aspirin mogu da ponište sposobnost krvnih pločica da proizvode „konopce” koji su im neophodni da bi se prikačile na zidove arterija, sprečavajući na taj način stvaranje ugrušaka u najranijem mogućem stadiju. U toj studiji, objavljenoj u „Američkom žurnalu za kliničku ishranu” (decembar 1995), ispitivanju je bilo podvrgnuto stotinu pacijenata koji su pretrpjeli moždane udare slabijeg intenziteta. Nekima od njih davano je svakodnevno 325 mg aspirina, nekima 325 mg aspirina plus 400 i. j. vitamina E, a nekima placebo (lažni lijek). Poslije osamnaest mjeseci, pregledom krvi pacijenata otkriveno je da je kombinacija aspirina i vitamina E bila mnogo djelotvornija nego sam aspirin ili placebo u smanjivanju broja sidara krvnih pločica.

OPREZ: Prije nego što se odlučite da počnete terapiju kombiniranjem vitamina E i aspirina, posavjetujte se sa vašim ljekarom. Ova terapija ne preporučuje se ljudima sa pretjerano visokim krvnim pritiskom, kao ni onima koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi. Ne prelazite preporučene doze vitamina E, u megadozama, on kod nekih osoba može da izazove krvarenje.

Karotenoidi — Istraživači bostonske studije o zdravstvenom stanju medicinskih sestara utvrdili su da kod žena koje jedu mnogo mrkve i spanaća, namirnica koje su bogate karotenoidima (beta-karotinom i luteinom), postoji znatno manji rizik od moždanog udara nego kod žena koje navedene namirnice konzumiraju samo povremeno. Međutim, dobra ishrana ne koristi samo ženama. Jedan od izvještaja koji je proizašao iz Framingamske studije, koja je pratila 832 muškarca, starosti od četrdeset pet do šezdeset pet godina, u periodu od tri godine, navodi na pomisao da svakodnevno konzumiranje voća i povrća može da pruži zaštitu od faktora rizika koji kod muškaraca dovode do moždanog udara.

Vitamin A – Dokazi da vitamin A može da ublaži stepen neuroloških oštećenja kod pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar potiču od jedne belgijske studije. Ljekari iz Brisela mjerili su nivoe vitamina A i E u serumima osamdeset osoba koje su patile od ishemije, središnje cerebralne arterije. Pacijenti kojima je u krvi pronađena visoka koncentracija vitamina A patili su od manjih neuroloških oštećenja izazvanih moždanim udarom i brže i potpunije su se oporavljali nego osobe kod kojih je ta koncentracija bila niža. Ohrabrujuće novosti glase da se mnogo ljudi iz prve grupe gotovo u potpunosti oporavilo u roku od dvadeset četiri sata, a samo kod dvoje je kao posljedica moždanog udara ostao ozbiljan stupanj invaliditeta. Ljekari nagađaju da vitamin A djeluje preventivno na oštećenje mozga tako što ima jače antioksidantno djelovanje u uslovima smanjene količine kisika, kao što je slučaj za vrijeme moždanog udara.

Minerali i moždani udar

Kalcij i vitamin D — Malo unošenje kalcija i vitamina D povezuje se sa moždanim udarom. Istraživači su poredili ishranu trideset pet žena koje su pretrpjele moždane udare, a da nikada ranije nisu imale visok krvni pritisak ili neko srčano oboljenje, sa ishranom žena koje nikada nisu doživjele moždani udar. Rezultati ukazuju na to da ishrana zdravih žena sadrži 38 posto više vitamina D i 17 posto više kalcija nego ishrana onih koje su bile žrtve moždanog udara.

Selen – Ovaj mineral je sinergičan sa vitaminom E, što znači da u međusobnoj kombinaciji imaju jače djelovanje nego svaki ponaosob. Ljudi koji žive u oblastima u kojima je zemljište siromašno selenom (i on stoga nije prisutan u vodi tog kraja, kao ni u namirnicama koje se tu uzgajaju), češće doživljavaju moždane udare od ljudi koji žive u oblastima sa zemljištem koje je bogato selenom. štoviše, jugozapad Sjedinjenih Država – poznat kao pojas moždanih udara, zbog velikog broja slučajeva ovog oboljenja – poznat je i kao oblast najsiromašnija selenom u Sjedinjenim Američkim Državama. Među dobre prirodne izvore selena spadaju prokelj, bijeli luk, integralna pšenica, crni luk, morski ljuskari, piletina i crno grožđe. Selen je također i sastavni dio mnogih antioksidantnih formula.

Kalij – Jedna studija, rađena na Templ univerzitetu u Filadelfiji, pokazala je da ishrana siromašna kalijem može da bude uzrok visokog krvnog pritiska. Konzumiranje dovoljnih količina namirnica bogatih kalijem, kao što su banane, sok od pomorandže, paradajz, sušene kajsije, lima pasulj i krompir, može da bude od suštinske važnosti za reguliranje krvnog pritiska.

Blagotvorno ljekovito bilje

Lucerka – Ispitivanja vršena na životinjama pokazala su da lucerka pomaže u snižavanju nivoa kolesterola u krvi i naslaga plaka na zidovima arterija. Dodatne studije se sprovode, kako bi se utvrdilo da li isto to djelovanje važi i za ljude.

Đumbir — Ova ljekovita biljka može da snizi nivo kolesterola u krvi, ako je vjerovati studiji objavljenoj u „Novoengleskom medicinskom žurnalu”. Ona također pomaže u snižavanju krvnog pritiska i sprečava unutrašnje zgrušavanje krvi koje ponekad može da dovede do moždanog udara.

Ginko biloba

kurkuma

— Ginko je definitivno biljka koja je od životne važnosti za naš mozak i, pored toga što poboljšava pamćenje, ona također može i da zaštiti vaš mozak od letalnog efekta moždanog udara. Nedavno su naučnici otkrili da ginko može da omete djelovanje supstance koju proizvodi organizam, zvane faktor aktiviranju krvnih pločica (PAF), koji je u vezi sa arterijskim protokom krvi. Starenjem, dotok krvi u mozak opada, što rezultira smanjenom količinom kisika koja dopire do moždanih ćelija. Desetine studija supokazale da ginko u značajnoj mjeri povećava dotok krvi u mozak i da može čak da ubrza oporavak nakon moždanog udara.

Ulje od estragona — Ovo ulje sadrži bioflavonoide (ruten) koji jačaju zidove kapilara. Ispitivanja na životinjama pokazuju da ruten pomaže u prevenciji stvaranja naslaga plaka koje mogu da suze arterije i prouzrokuju gubitak kisika, što dovodi do moždanog udara.

Kurkuma — Kurkuma se u Indiji već hiljadama godina upotrebljava i kao ljekovita i kao začinska biljka. Njena mnogobrojna ljekovita svojstva su dobro dokumentirana, nedavna ispitivanja pokazuju da kurkuma može da pomogne u snižavanju nivoa kolesterola i prevenciji stvaranja ugrušaka krvi koji mogu da iniciraju moždani udar.

Izvor teksta- http://www.narodnilijek.com/web/mozdani-udar/

www.b92.net/zdravlje/mozdani_udar.php

– www.dr-ristic.com/index.php/srpski/zdravlje-info/46-neurologija/118-akutni-ishemijski-modani-udar.html

www.stetoskop.info/Sta-je-mozdani-udar-390-s3-content.htm

One comment on “MOZDANI UDAR

Ostavite odgovor

Molimo vas da se prijavite koristeći jedan od sledećih načina da biste objavili svoj komentar:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s